fbpx

Zašto ove općine nisu povukle ništa iz fondova EU-a? Pročitajte izlike

Svega je 66 od ukupno 428 općina probilo led i krenulo poboljšavati kvalitetu života svojih stanovnika novcem iz europskih fondova. Prema analizi Instituta za javne financije, čak 85 posto hrvatskih općina nije povuklo ni lipe pomoći iz europskog budžeta. Pitali smo načelnike: Zašto niste povukli novac iz fondova EU-a, a evo što su neki od njih s te podugačke, neslavne liste odgovorili za tportal.hr

‘Zbog čega nismo ranije krenuli u taj posao? Jedan od razloga je izdavanje građevinskih dozvola, koje morate imati kada natječaj raspisuju Unijini fondovi, a mi još imamo posebno područje parka kao dodatne uvjete zaštite okoliša. Stoga nam za građevinsku dozvolu treba i preko godinu dana’, objašnjava za tportal Boris Luketić, načelnik Općine Plitvička jezera koja broji više od 4000 stanovnika. Dodatne probleme imali su, nabraja, oko imovinsko-pravnih stvari jer nisu bili vlasnicima nijedne ceste i šumskih putova. Tek sada, kada su se uknjižili, stvorili su preduvjete da apliciraju s projektima.

‘Žao mi je što moje prethodne kolege nisu ranije uspjele odraditi neke pripreme, ali vjerujem da ćemo proći na ovim natječajima. Vrijeme je ključni faktor, a za svaki projekt ga je potrebno puno’, smatra Luketić, a na čelo ove općine došao je 2011. godine.

Kaže kako sada imaju pet, šest projekata spremnih za kandidiranje i čekaju natječaje. U općini je 12 zaposlenih, a ovogodišnji proračun iznosi im 32 milijuna kuna. Nemaju poseban odjel koji bi se bavio projektima za EU pa to prepuštaju konzultantima.

‘Ured državne revizije nam kaže da imamo previše zaposlenih i ne možemo nikoga dodatno zaposliti pa moramo uzeti vanjske konzultante. Ograničeni smo resursima’, govori Luketić.

Da bi lokalne jedinice morale više ulagati u usavršavanje zaposlenih i učiti od uspješnijih, ali se i udruživati te zajednički nastupati, sugerira se u objavljenoj analizi IJF-a. Osim inercije i neaktivnosti lokalnih jedinica, koje su često praćene kadrovskim i financijskim problemima, dodaje se spora administracija te kašnjenje na nacionalnoj razini jer nema nekih ključnih strateških dokumenata. Županijama, gradovima i općinama u poslu, sugerira se u ovom izvješću, mogle bi pomoći Udruge gradova i općina te Zajednica županija. Za one manje, koje nisu kadrovski dorasle takvom poslu, niti su financijski snažne i često nedovoljno informirane, Vlada bi, ističu autori, morala osmisliti kako im više sustavno pomoći i prisiliti ih da se međusobno udružuju te budu aktivnije u privlačenju Unijinog novca.

Smisao postojanja općina: Bitka za političku egzistenciju

Onih 15 posto općina koje su uspjele dobiti europski novac rukave je zasukalo još 2007. educirajući svoje djelatnike. Iako je privlačenje sredstava iz EU-a vrlo zahtjevno, očito nije neizvodivo, a tako zaključuju i autori Katarina Ott, Mihaela Bronić i Branko Stanić iz Instituta za javne financije u svojem radu ‘Pomoći Europske unije županijama, gradovima i općinama od 2011. do 2014.’, koji je objavljen baš u trenutku kad se u Hrvatskoj opet lome koplja oko racionalizacije glomazne lokalne administracije. Ideja za smanjivanjem broja općina i županija opet je dočekana na nož jer zapravo nitko ne želi promjene uslijed kojih bi ostao bez financijskog priključka na državni proračun. U situacijama kada i gola matematička računica govori o neodrživosti postojećeg broja općina lokalni dužnosnici ustraju u borbi za političku egzistenciju svojih općina, a i sebe samih.

Slavonska općina Sibinj, koja broji gotovo 7000 stanovnika u svojim naseljima, kaska za drugima, ali – ističu oni za tportal – zbog specifičnih razloga. Na naslovnice ih je dovela ‘afera Sibinj’ zbog malverzacije s vrijednim zemljištem koje im je 2008. darovala država za izgradnju zone malog gospodarstva. Ta se zemlja prodavala na namještenim natječajima i po proizvoljnoj cijeni, a čitav slučaj završio je i na Županijskom sudu u Osijeku. Na optuženičkoj klupi se između ostalih našao nekadašnji zapovjednik Kopnene vojske, general Mladen Kruljac.

‘Bili smo pred bankrotom i blokirani tri godine, a općina nam je oštećena za 56 milijuna kuna zbog te zemlje. Zbog toga se nismo mogli bazirati na Unijine projekte jer su naši djelatnici deset mjeseci radili bez plaće, a isključili su nam grijanje. To se valjda nijednoj općini nije dogodilo. No sada se izdižemo iz pepela’, govori sibinjski načelnik Josip Pavić, a na čelo općine došao je na prijevremenim lokalnim izborima nakon izbijanja afere.

Nakon tri i pol godine Sibinjani su vratili 8,5 milijuna kuna duga i sad idu s projektom vodovoda i kanalizacije prema EU. Smatraju da je najgore iza njih.

‘Okrećemo se fondovima i bit ćemo svijetli primjer toga da se sve može’, poručuje Pavić.

Iako je problema puno, zaključuje troje autora analize IJF-a u svojem radu, postoje primjeri lokalnih jedinica koje su uspjele privući visoke ukupne iznose čak i po stanovniku, a među općinama u Hrvatskoj prednjače baranjska Darda te slavonske Erdut, Magadenovac i Podravska Moslavina. U IJF-u, također, ukazuju na to da je neophodna promišljena teritorijalna i fiskalna reorganizacija države te se pitaju ‘ima li ikakvog smisla postojanje lokalnih jedinica koje nemaju osnovnih kadrovskih i financijskih kapaciteta da prate natječaje, javljaju se na njih, ispunjavaju potrebne uvjete i iskoriste europska sredstva’, zbog čega bi se Vlada i lokalne jedinice hitno morale trgnuti.